/
/
/
/
Ima li Trumpovo predsjedništvo utjecaj ...

Ima li Trumpovo predsjedništvo utjecaj na europsko tržište automobila?

Od svoje inauguracije prije osamnaest mjeseci, Donald Trump je pojačao svoje napade na trgovinu s Europa. Nakon što je uveo više carine na europski čelik (+25%) i aluminij (+10%), ozbiljno razmišlja o uvođenju carina od 2.5% do 20 ili 25% na neameričke automobile.

U svjetlu postupaka Trumpove administracije, Europa je nedavno odlučila uzvratiti udarac. Prije svega podnošenjem pritužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Zatim je odlučio uzvratiti nametanjem carina na uvoz (u većini slučajeva 25% ) na određene američke proizvode, uključujući vozila, koji trenutno podliježu uvoznim carinama od 10%.

Nekoliko rječitih brojki

Ove Statistika dolaze iz Invest Securitiesa: u 2017 Amerikanci su izvezli gotovo dva milijuna vozila u vrijednosti od 57 milijardi dolara. Istovremeno su uvezli 8.3 milijuna (u vrijednosti od 192 milijardi dolara), od čega je više od 6.8 milijuna došlo iz četiri zemlje: Meksika (2.4 milijuna), Kanada (1.8 milijuna), Japana (1.7) i Južna Koreja (0.9 milijuna). Što se Europa tiče, Njemačka uvjerljivo najviše vozila izvozi u zemlju strica Sam. Postoje samo 657,000 jedinice (prema VDA) za njemački proizvođače automobila, koji unatoč tome drže 90% premium tržišta u SAD-u. Njemačka uvozi 166,000 vozila iz Sjedinjenih Država.

Shvatite sami: 57 milijardi izvoza u usporedbi s 192 milijardi uvoza, tako da govorimo o deficitu od oko 135 milijardi dolara samo na ‘automobile & amp; laki Kamioni’za Ujedinjene Države. U 2012 taj je deficit bio 105 milijardi. Dodajte tome deficit na komponentama (koji je porastao s 40 na 60 milijardi u pet godina) i na teškim Kamionima (s 2.7 na 8 milijardi s 2012 na 2017), i uskoro ćete shvatiti razmjere problema konkurentnosti s kojima se susreću Američka automobilska industrija (u najširoj definiciji).

Pitanje ‘standarda’?

Američki predsjednik je prije nekog vremena otvorio neprijateljstva: “Zašto Nijemci ne kupuju onoliko američkih automobila koliko Amerikanci kupuju njemačkih automobila?” Bivši njemački ministar vanjskih poslova, Sigmar Gabriel nije gubio vrijeme na odgovor: “Sve što Amerikanci moraju napraviti je Marka bolje automobile”.

Ono što bi u početku Svibanj zvučati kao političari koji se prepuštaju žargonskom sporu zapravo prikriva skrivenu istinu. Američko tržište automobila nametnulo je standarde ‘kvalitete’ koje dijele samo… Amerikanci.

A onda, ni po svima! Otprilike trideset godina sve veći udio Amerikanaca traži vozila koja su više u skladu s navikama ostatka svijeta, ostavljajući lokalno tržište s ozbiljnim problemima konkurentnosti.

Kako bi se ti problemi (barem djelomično) kompenzirali, ništa se ne čini logičnijim od preseljenja dijela proizvodnje sklopova i komponenti. Pogotovo u Meksiko.

Imajući u vidu njegov poznati predizborni slogan “America First”, logično je da Donald Trump pokuša preokrenuti taj trend.

Pritom valja imati na umu da bi na udaru Trumpove mjere mogli biti prvenstveno američki proizvođači. Na primjer, Ford proizvodi u Meksiku za američko tržište.

Očekuje vas velika glavobolja?

Isticanjem uvoza Trump je vjerojatno previdio jedan detalj: strani proizvođači automobila ulagali su u tvornice u Ujedinjene Države. Tako je najveća tvornica BMW-a na svijetu u Spartanburgu u Sjevernoj Karolini. Mercedes-Benz također ima tvornicu u Tuscaloosi, Alabama, a Volkswagen ima tvornicu u Chattanoogi, Tennessee.

Dok su njemački proizvođači izvozili 657,000 vozila u Novi svijet prošle Godina također su proizveli oko 804,000 jedinica (još uvijek prema VDA). A prema Bloomberg Intelligenceu, ti isti proizvođači izvezli su gotovo 490,000 vozila koja su proizveli u Ujedinjene Države u zemlje u ostatku svijeta (uključujući Europa).

Dakle, ti proizvođači riskiraju da budu dvostruko kažnjeni od strane carinskog režima koji su nametnula dva kontinenta. Tarife će – ako se (barem djelomično) prebace na potrošače, što je izvjesno – vjerojatno porasti na određenim modelima. Osim ako ne prilagode svoje proizvodne modele, odlučivši se proizvoditi bliže tržištima bez izvoza. A to ima posljedice: modificiranje proizvodnih linija u tvornici automobila – ili u ovom slučaju, nekoliko tvornica – košta novac, a neće biti jeftino!

Osim ako proizvođači ne postave pokretne trake u SAD-u za sklapanje vozila uvezenih kao kompleti, s nižom dodanom vrijednošću od dobre stare lokalne tvornice s tijesnom lokalnom mrežom dobavljača komponenti. Ova praksa bi im omogućila da izbjegnu carine.

A ako i američki predsjednik nasrne na autodijelove, njegova administracija riskira da sebi čupa kosu. Koliko će ti dijelovi biti američki? Lanci opskrbe komponentama često su vrlo dugi. Svibanj se zapravo izraditi u Europa (ili negdje drugdje), modificirati u SAD-u i zatim poslati natrag u drugu Zemlja da se sastave u komplete prije povratka u Sjedinjene Države dobavljaču meksičkog Proizvođača. Gledajte ovaj prostor!

Srećom, uvoz/izvoz rabljenih automobila iz i u Ujedinjene Države ostaje marginalan.

Share: